KAKO GRAĐANI SRBIJE MOGU DA IZBEGNU PASIVIZACIJU ADRESE I ZAŠTITE SVOJA PRAVA?

Mogući pravni koraci za zaštitu od pasivizacije

Foto: www.krusevacgrad.rs

U jeku sve češćih slučajeva pasivizacije prebivališta, posebno u južnim krajevima Srbije, raste zabrinutost među građanima o tome kako da sačuvaju svoja osnovna prava i izbegnu administrativno “brisanje” iz sistema.

Pasivizacija adrese je administrativna mera kojom MUP zaključuje da građanin ne živi na prijavljenoj adresi i može imati ozbiljne posledice. Osobe čija je adresa pasivizovana ostaju bez važeće lične karte, zdravstvenog osiguranja, mogućnosti glasanja, pa čak i prava da upišu dete u školu ili registruju vozilo.

U razgovoru sa pravnicima i stručnjacima za ljudska prava, dolazimo do ključnih koraka koje građani mogu preduzeti kako bi izbegli pasivizaciju adrese.

  • Kako se zaštititi?
  1. Budite fizički prisutni makar povremeno

MUP proverava da li građanin zaista živi na prijavljenoj adresi. Ako vas ne zateknu ili ako komšije posvedoče da vas dugo nema, adresa može biti pasivizovana. Građani koji rade u inostranstvu ili su često odsutni posebno su ugroženi.

  1. Prikupite dokaze o boravku

„Dokumenti poput računa za struju, ugovora o zakupu, izjava komšija, pa čak i posete lokalnom domu zdravlja mogu biti ključni dokazi da osoba živi na adresi,“ objašnjava advokatica Miljana Stanković iz Niša.

  1. Prijavite novu adresu ako se selite

Zakon obavezuje građane da svaku promenu prebivališta prijave u roku od osam dana. Nepoštovanje tog roka može dovesti do pasivizacije postojeće adrese.

  1. Pratite svoj status kod MUP-a

Građani bi trebalo da povremeno provere svoj status, posebno ako planiraju da izvade nova dokumenta ili se prijave za neki administrativni postupak.

  1. Žalite se na vreme

Ako dobijete rešenje o pasivizaciji, imate pravo na žalbu u roku od 15 dana. Mnogi građani nisu ni svesni da se protiv takvog rešenja može boriti.

Iako Ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdi da se pasivizacija vrši u skladu sa zakonom radi ažuriranja evidencije, u praksi se sve češće javlja kao izvor pravne i životne nesigurnosti za građane, posebno u multietničkim sredinama.

Za mnoge, borba za adresu nije samo birokratski problem – već borba za pravo da postoje kao građani.