PASIVIZACIJA PRED MEĐUNARODNOM PRAVDOM

Pitanje pasivizacije pred Sudom u Strazburu

Po prvi put, pitanje pasivizacije adresa Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi stiglo je do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Sud je registrovao tužbu podnetu protiv Republike Srbije i predmet je dobio broj prijave, čime je potvrđeno formalno prihvatanje zahteva od strane Pisarnice Suda.

Tužba je podneta u ime Teute Fazliu i odnosi se na navodne povrede ljudskih prava kao posledicu procesa pasivizacije adresa. Prema pravnom zastupniku, ova praksa je proizvela direktne i teške posledice za albanske građane u Preševskoj dolini, ograničavajući niz osnovnih prava.

Prema javnim izjavama advokata Drinija Graždanija, pasivizacija adresa nije samo formalni administrativni akt, već mera koja konkretno utiče na pravni i socijalni status građana. Pogođena lica, prema njemu, gube mogućnost da dobiju nova lična dokumenta i pasoše, uskraćuje im se pravo na penziju i zdravstveno osiguranje, kao i pravo glasa. On je ovu praksu označio kao „administrativno etničko čišćenje“, naglašavajući da ona ne pogađa samo građane koji žive ili rade u inostranstvu, već i stanovnike unutar teritorije Srbije.

Registracija tužbe predstavlja važan proceduralni korak, imajući u vidu da Sud u Strazburu odbija većinu prijava u početnoj fazi. Ipak, dodeljivanje broja prijave znači samo formalno prihvatanje prijave, a ne odluku o prihvatljivosti ili osnovanosti predmeta. U nastavku, Sud će odlučiti da li će predmet biti proglašen prihvatljivim i da li će se komunikacija uspostaviti sa Vladom Srbije radi razmatranja suštine.

Prema izjavama, cilj tužbe je da Sud razmotri mogućnost primene pilot-presude, u skladu sa Pravilom 61. Ova procedura se primenjuje kada se utvrdi postojanje strukturnog i sistemskog problema u jednoj državi članici. Ukoliko bi se donela takva odluka, ona ne bi imala efekat samo na pojedinačni slučaj tužiteljke, već bi mogla zahtevati od države da prekine osporavanu praksu u svim sličnim slučajevima.

Pitanje pasivizacije adresa godinama je predmet javne i političke debate u Preševskoj dolini. Prema organizacijama i lokalnim predstavnicima, proces je pogodio stotine albanskih porodica, utičući na njihov administrativni status i pristup javnim uslugama. Institucije Srbije, sa druge strane, ovu praksu opravdavaju kao zakonsku proceduru za proveru prebivališta.

U međuvremenu, upućen je poziv svim pogođenim licima da koriste domaće pravne procedure u Srbiji, jer iscrpljivanje lokalnih pravnih sredstava predstavlja preduslov za obraćanje Sudu u Strazburu.

Registracija ovog slučaja označava novi pravni razvoj u međunarodnom tretmanu pitanja pasivizacije u Preševskoj dolini. Ipak, ostaje da se vidi da li će predmet proći fazu prihvatljivosti i biti razmatran u suštini, kao i da li će imati šire implikacije na administrativnu praksu u Srbiji.

Shpërndaje në: