Pasivizacija adresa

u Preševskoj Dolini

ŠTA JE PASIVIZACIJA?

Pasivizacija prebivališta i boravišta se sprovodi kada nadležni organi utvrde da građanin nema prebivalište na adresi na kojoj je prijavljeno prebivalište, odnosno boravište, ili ako se utvrdi da je prilikom prijave dao je netačne podatke prebivalište, odnosno boravišta.

Ovo iz razloga što je nadležni organ, na zahtev suda, organa državne uprave, drugog organa ili organizacije, kao i drugog pravnog ili fizičkog lica sa opravdanim pravnim interesom, proveravao činjenicu prebivališta ili boravišta na adresi na kojoj je građanin prijavio mesto prebivališta, odnosno boravišta.

Nakon što nadležni organ pasivizira adresu prebivališta, odnosno boravišta, državljanin koji živi na teritoriji Republike Srbije dužan je da u roku od osam dana od dana prijema rešenja da prijavi prebivalište i adresu na kojoj živi.

Odjava prebivališta i prijava i odjava boravišta

Državljanin je dužan da odjavi svoje prebivalište u Republici Srbiji ako se preseli u drugu državu. Licu koje odjavljuje prebivalište izdaje se odgovarajuća potvrda.
Građanin je dužan da prijavi boravište nadležnom organu prema mestu boravišta, u roku od osam dana od dana dolaska na mesto boravka. Prijava boravišta važi do isteka roka navedenog u prijavi, a najviše dve godine. Licu koje prijavljuje boravište izdaje se odgovarajuća potvrda.

Građanin odjavljuje svoje boraviište nadležnom organu prema mestu boravka, neposredno pre napuštanja mesta boravka. Licu koje odjavi svoje boravište izdaje se odgovarajuća potvrda. Ako građanin ne odjavi boravište, smatra se da mu je prebivalište prestalo nakon isteka vremena navedenog u prijavi prebivališta. Ako u prijavi nije navedeno trajanje boravka, a mesto boravka nije odjavljeno, prijava boravišta važi dve godine od dana podnošenja zahteva, nakon čega je građanin dužan da prijavi mesto boravka, ako i dalje boravi na mestu u kojoj je imao prijavljeno boravište.

Za više informacija pogledajte:

BILTEN

Pravne posledice

KOJA ZAKONSKA PRAVA SE GUBE PASIVIZACIJOM?

„Pasivizirani“ građanin lišava se sledećih prava:

Rešenje o pasivizaciji
Pažljivo popunite formular

Prijavi pasivizaciju

Please enable JavaScript in your browser to complete this form.
Opis postupka

Prijavljivanje slučaja pasivizacije je veoma važno ne samo kao evidencija o broju pasiviziranih građana, već posebno za proceduru koju prate nadležni organi za sprovođenje zakona.

Evidentiranje tačnog broja pasiviziranih građana omogućava neophodnu transparentnost o broju pasiviziranih građana.

Opis postupka koji sprovode nadležni organi, pokrenut od pasiviziranog građana omogućava rasvetljavanje sprovođenja ili nesprovođenja zakonskih propisa.

Stoga pažljivo popunite obrazac u vezi sa svojim podacima, a posebno detaljno opišite ceo tok postupka koje su nadležni organi pratili u vezi sa pasivizacijom Vašeg prebivališta/boravišta, od prvih preduzetih radnji, do trenutka konačne pasivizacije vašeg prebivališta/boravišta, odnosno donošenje službenog akta.

BESPLATNA PRAVNA POMOĆ

Ova besplatna usluga vam pruža efikasnu i svrsishodnu pravnu pomoć i savete u vezi sa pitanjem pasivizacije.

Preko ove digitalne platforme možete postavljati pitanja, kao i tražiti pravne savete i sugestije o postupcima za sprečavanje pasivizacije, o mogućim kršenjima zakona, kao i o žalbenim postupcima.

Naš pravnik će vam odgovoriti u kratkom roku.

Platforma obezbeđuje očuvanje poverljivosti i dostojanstva stranaka.

Popunite obrazac da biste zatražili
BEZPLATNU PRAVNU POMOĆ
Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

Izveštaji i dokumentA

Objavljeno istraživanje: „Postkonfliktni proces u Preševu, Bujanovcu i Medveđi: (Ne)integracija albanske nacionalne manjine u Srbiji”.
Nedostatak vidljivih rezultata u ekonomskom razvoju i integraciji pripadnika albanske nacionalne manjine u institucije republičkog i regionalnog nivoa dva su najnerealizovanija cilja postkonfliktnog procesa u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa, konstatuje se u publikaciji Odbora za ljudska prava: „Postkonfliktni proces u Preševu, Bujanovcu i Medveđi: (Ne)integracija albanske nacionalne manjine u Srbiji“.

Izveštaj Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR Srbija) adresira kršenje Zakona o prebivalištu i boravištu od strane Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije (MUP) nad Albancima u Preševskoj dolini putem restriktivne primene mehanizma pasivizacije adresa.

U svom Izveštaju o ljudskim pravima za Srbiju 2022, Stejt department SAD ističe da Vlada Republike Srbije nesrazmerno cilja na etničke Albance kroz „pasivizaciju“.

Evropski parlament je zatražio nezavisnu istragu o pasivizaciji Albanaca u Srbiji. Evropski parlament u stavu 79 navodi da je „duboko zabrinut zbog tvrdnji i studija koje pokazuju da srpske vlasti zloupotrebljavaju zakon o prebivalištu građana i sistematski pasiviziraju adrese prebivališta državljana – pripadnika albanske nacionalne manjine, koji žive na jugu Srbije“.

Bio je to američki senator, ujedno i predsednik Spoljnopolitičkog odbora Bob Menendez, koji je okarakterisao pasivizaciju kao diskriminaciju: „Čuo sam da su Albanci u Preševskoj dolini sistematski diskriminisani u Srbiji. Navodi se da se njihovi identiteti brišu iz državnih baza podataka Srbije, a time oni u suštini postaju ljudi bez države”.

„Etničko čišćenje administrativnim putem“, tako se u izveštaju Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji naziva pasivizacija adresa Albanaca u Preševskoj dolini. U izveštaju pod naslovom „Albanska manjina u čekanju, Preševo, Bujanovac i Medveđa kao taoci odnosa Srbije i Kosova“ ističe se da pasivizacija adresa ima za cilj smanjenje broja Albanaca u ovim opštinama.

RAPORTO PASIVIZIMIN
MBYLL FAQEN