NOVE ZVANIČNE INFORMACIJE O PASIVIZACIJI U PREŠEVU I BUJANOVCU

Lutfiu: Pasivizirano 200 adresa Albanaca tokom perioda januar – jul 2025

Foto: www.lajme24.mk

Bivši predsednik Nacionalnog saveta Albanaca, Nevzad Lutfiu, saopštio je da sve pasivizovane adrese pripadaju Albancima, dok državne institucije još uvek nisu zvanično reagovale na ove tvrdnje.

Bivši predsednik Nacionalnog saveta Albanaca (NSH), Nevzad Lutfiu, objavio je da su nadležni državni organi pasivizovali 200 adresa građana u opštinama Preševo i Bujanovac tokom perioda januar – jul 2025. Prema njegovim rečima, sve pasivizovane adrese pripadaju Albancima. Međutim, to nije zvanično potvrđeno od strane institucija. Lutfiu je naveo da je informacije dobio od policijskih stanica u ove dve opštine.

U svom obaveštenju, Lutfiu je precizirao da je u opštini Preševo pasivizovano 174 adrese, dok je u opštini Bujanovac 26. Dodao je da očekuje dodatni odgovor radi potvrđivanja tačnosti podataka koje je dobio od lokalnih vlasti, naglašavajući da se proces pasivizacije “uglavnom sprovodi protiv Albanaca koji su godinama zadržali svoje prebivalište, iako privremeno žive u inostranstvu”.

U svojoj objavi, Lutfiu je ocenio ovaj proces kao “rasizam i etničko čišćenje”, dodajući da se značajan broj građana suočio sa administrativnim i pravnim posledicama nakon brisanja adresa iz zvaničnih evidencija.

Pasivizacija adresa je pitanje koje je izazvalo kontinuiranu zabrinutost kod Albanaca u Preševskoj dolini, koji su godinama protestovali zahtevajući obustavu ove prakse. Ova procedura podrazumeva brisanje osoba sa adrese na kojoj su registrovani u slučaju da se fizički ne nalaze u svom prebivalištu tokom policijske provere, pri čemu se smatra da više ne žive u toj opštini.

Ovo pitanje je uključeno i u međunarodne izveštaje. U izveštaju Stejt departmenta SAD o ljudskim pravima u Srbiji za 2023. godinu navodi se da je pasivizacija sprovedena na nesrazmeran način protiv Albanaca, posebno u opštini Medveđa. Evropska unija je takođe, u jednoj izjavi iz novembra prošle godine, saopštila da je upoznata sa zabrinutostima albanske zajednice na jugu Srbije i pozvala Beograd da razjasni ovo pitanje u skladu sa evropskim standardima za zaštitu prava manjina.

U Srbiji živi oko 60 hiljada Albanaca, koji čine četvrtu po veličini manjinu u zemlji. Region Preševske doline, koji obuhvata opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa, često se pominje u međunarodnim izveštajima kao ekonomski i politički marginalizovana zona, koja dobija pažnju uglavnom tokom izbornih kampanja.

Izjava Lutfiua objavljena je nekoliko dana nakon sastanka zamenika premijera Kosova, Besnika Bislimija, sa albanskim predstavnicima iz Srbije – poslanikom Šaipom Kamberijem, predsednicom opštine Preševo Arditom Sinani i aktuelnim predsednikom NSA Enkelom Redžepijem. Na ovom sastanku razgovaralo se o diskriminatorskim politikama srpskih vlasti prema Albancima i o potrebi da se pitanje Preševske doline uključi u dijalog između Prištine i Beograda.

U međuvremenu, Kamberi je podneo u Skupštini Srbije nacrt rezolucije o pravima Albanaca, u kojoj se zahteva hitna obustava mera pasivizacije i sprovođenje ranije postignutih sporazuma sa srpskom vladom.

Pasivizacija adrese za jednog građanina podrazumeva gubitak niza građanskih i pravnih prava. Osoba kojoj se adresa briše gubi pravo da glasa na izborima, da dobije lična dokumenta, da vrši upis imovine, da ima zdravstveno osiguranje i da ostvaruje pravo na penziju. U mnogim slučajevima, pasivizirani građani gube i mogućnost da se zaposle ili da koriste javne usluge koje im pripadaju kao državljanima Republike Srbije.

Shpërndaje në: