IZMEĐU EVROPSKIH OBAVEZA I DOMAĆE PRAKSE

Priča o pasivizaciji prebivališta

Foto: www.buletiniekonomik.com

Praksa pasivizacije prebivališta u Srbiji sve se češće sagledava kroz prizmu međunarodnih standarda ljudskih i manjinskih prava, posebno u kontekstu evropskih integracija. Iako državne institucije ovaj postupak definišu kao administrativnu meru, njegove posledice direktno zadiru u prava garantovana međunarodnim konvencijama koje je Srbija ratifikovala.

Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, kao i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, države su u obavezi da obezbede jednak pristup osnovnim pravima, bez diskriminacije po nacionalnoj, etničkoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. Pasivizacija prebivališta, kada rezultira gubitkom prava glasa, ličnih dokumenata i pristupa zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, dovodi u pitanje poštovanje ovih principa.

Posebno značajan okvir predstavlja Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina Saveta Evrope, koja obavezuje države da aktivno štite identitet i punu društvenu uključenost manjinskih zajednica. U izveštajima međunarodnih tela i nevladinih organizacija više puta je ukazano da pasivizacija u Srbiji ima nesrazmeran uticaj na albansku zajednicu u Preševskoj dolini, što zahteva dodatnu pažnju i institucionalni odgovor.

Evropska unija u svojim godišnjim izveštajima o napretku Srbije redovno naglašava potrebu za unapređenjem položaja nacionalnih manjina i obezbeđivanjem pravne sigurnosti za sve građane. Iako pasivizacija formalno nije zabranjena, očekuje se da svaka takva mera bude transparentna, proporcionalna i praćena efikasnim pravnim sredstvima zaštite.

U praksi, međutim, pogođeni građani često nemaju jasne informacije o razlozima pasivizacije, niti jednostavan mehanizam za zaštitu svojih prava. To dovodi do situacije u kojoj administrativna odluka poprima karakter trajnog isključivanja iz javnog života, što je u suprotnosti sa osnovnim principima demokratskog društva.

Pitanje pasivizacije prebivališta tako prevazilazi okvir unutrašnje administrativne procedure i postaje test posvećenosti Srbije međunarodnim obavezama. Bez jasnog usklađivanja prakse sa evropskim i međunarodnim standardima, poverenje građana – posebno pripadnika manjinskih zajednica – u institucije ostaje ozbiljno narušeno.

 

Shpërndaje në: