IZBORI I PASIVIZACIJA

Pasivizacija kao izborna realnost

Foto: www.rtv.rs

Dok se izborni ciklusi u Srbiji smenjuju, a politički akteri vode kampanje i najavljuju reformske procese, jedan problem na jugu zemlje ostaje gotovo nepromenjen – pasivizacija prebivališta pripadnika albanske zajednice. I nakon još jednog izbornog procesa, hiljade građana albanske nacionalnosti u Preševskoj dolini i dalje su formalno „nepostojeći“ u sistemu, bez mogućnosti da ostvare osnovna građanska i politička prava.

Pasivizacijom prebivališta građanima se briše adresa stalnog boravka iz zvaničnih evidencija, čime oni automatski gube pravo glasa, lična dokumenta, zdravstveno osiguranje, socijalna davanja i pristup javnim uslugama. Iako institucije ovu meru predstavljaju kao administrativni postupak usmeren na sređivanje evidencija, u praksi ona proizvodi dalekosežne posledice, naročito uoči i tokom izbora.

Za mnoge Albance u Preševu, Bujanovcu i Medveđi izbori se završavaju pre nego što počnu. Građani čije je prebivalište pasivizovano ne nalaze se u biračkim spiskovima, ne mogu da glasaju niti da budu birani. Time se njihovo političko učešće faktički ukida, a lokalni izborni rezultati više ne odražavaju realnu strukturu stanovništva.

Organizacije civilnog društva već godinama upozoravaju da se pitanje pasivizacije ne rešava sistemski, već da se koristi kao tiha administrativna praksa koja dugoročno utiče na demografsku i političku sliku regiona. Uprkos preporukama domaćih i međunarodnih aktera, ovaj problem ostaje van fokusa predizbornih kampanja i postizbornih pregovora.

Političke stranke retko otvaraju ovo pitanje, a kada to i učine, ono se uglavnom svodi na deklarativne poruke bez konkretnih institucionalnih rešenja. U međuvremenu, pogođeni građani ostaju zarobljeni u pravnoj sivoj zoni – bez mogućnosti da dokažu prebivalište koje faktički imaju, ali koje im sistem ne priznaje.

Širi kontekst dodatno zabrinjava. Isključivanje jednog dela stanovništva iz izbornog procesa direktno utiče na poverenje u demokratske institucije i produbljuje osećaj marginalizacije. U regionu koji je već opterećen istorijskim, etničkim i ekonomskim izazovima, nerešavanje pasivizacije dodatno slabi društvenu koheziju i otežava integraciju albanske zajednice.

Dok se izborni plakati skidaju, a politička obećanja blede, pitanje pasivizacije ostaje otvoreno. Bez sistemskog rešenja i jasne političke volje, svaki naredni izborni ciklus samo će potvrđivati isti problem – da za deo građana Srbije pravo glasa i pripadnost zajednici ostaju nedostižni.

Shpërndaje në: