PRAKSA PASIVIZACIJE ADRESA U SRBIJI NA DNEVNOM REDU AMERIČKOG KONGRESA

Pasivizacija adresa, korak bliže zakonu u SAD

Foto: www.luginalajmi.com

Praksa pasivizacije adresa Albanaca u Preševskoj dolini zvanično je ušla u agendu Kongresa Sjedinjenih Američkih Država. Dana 21. januara, ovo pitanje je razmatrano u Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma, označavajući važan korak u internacionalizaciji zabrinutosti Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi.

Američki kongresmen Keith Self predstavio je predlog rezolucije H.R. 6411 – Preshevo Valley Discrimination Assessment Act, koja ima za cilj da proceni i razmatra način na koji vlasti Srbije tretiraju prava albanske manjine. Rezolucija je jednoglasno usvojena od strane demokratskih i republikanskih zastupnika, bez ikakvog protivljenja, odražavajući retki politički konsenzus o značaju ovog pitanja.

U svom obraćanju, Self je naglasio da Zapadni Balkan ostaje krhki region, gde etničke podele, političko nepoverenje i nerešene krize nastavljaju da direktno utiču na život građana. U tom kontekstu, posebno se osvrnuo na pasivizaciju adresa, odnosno na administrativnu praksu koja se, prema međunarodnim izveštajima, koristi za isključivanje Albanaca iz njihovih osnovnih prava.

Pozivajući se na izveštaj Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji (2021) i izveštaj Evropske komisije za 2025. godinu, kongresmen Self je istakao da se Srbija i dalje suočava sa ozbiljnim nedostacima u institucionalnoj zaštiti nacionalnih manjina. Prema ovim dokumentima, pasivizacija adresa onemogućava albanskim građanima pristup zdravstvenom osiguranju, ostvarivanje prava na imovinu, zapošljavanje i učešće u izbornim procesima.

Kao ilustracija konkretnih posledica na terenu, tokom rasprave pomenuta je Medveđa, gde je broj Albanaca značajno opao – sa oko 4.000 stanovnika na svega 400 do500 – pad koji odražava postepeno smanjenje broja pripadnika albanske zajednice na ovom području.

Pored pasivizacije adresa, članovi Odbora su razmatrali i druge probleme koji pogađaju Albance u Srbiji, uključujući nepriznavanje diploma stečenih na Kosovu, nedostatak školskih udžbenika na albanskom jeziku, kao i prijavljene slučajeve zastrašivanja i institucionalnog pritiska.

Visoki član Odbora, Gregory Meeks, izrazio je svoju podršku rezoluciji, naglašavajući da su poštovanje ljudskih prava i odgovornost za kršenja prema etničkim manjinama ključni za održivi mir na Zapadnom Balkanu. Prema njegovim rečima, radi se o aktuelnim zabrinutostima, a ne o problemima iz prošlosti.

Predsednik Odbora za spoljne poslove, Brian Mast, takođe je ocenio značaj ove inicijative, naglašavajući da je stabilnost Balkana u direktnom interesu Sjedinjenih Američkih Država i da je pravovremeno rešavanje etničkih tenzija ključno za sprečavanje novih kriza.

Na kraju, Odbor je jednoglasno glasao za prosleđivanje rezolucije H.R. 6411 Predstavničkom domu sa pozitivnom preporukom. Za Albance u Preševskoj dolini, ovo glasanje predstavlja jasan signal da se njihove zabrinutosti čuju i razmatraju na institucionalnom i međunarodnom nivou.

Shpërndaje në: