BRISEL TRAŽI ODGOVORNOST OD SRBIJE ZA PASIVIZACIJU

Izveštaj Evropske komisije za 2025. godinu zahteva veću transparentnost u vezi sa pasivizacijom adresa

Foto: www.illyria.com

Pasivizacija adresa u Preševu, Bujanovcu i Medveđi ostaje jedan od najozbiljnijih problema koji se ponovo ističe u Izveštaju Evropske komisije o Srbiji za 2025. godinu. U dokumentu objavljenom 29. oktobra 2025. godine (SWD (2025) 755 final), Evropska komisija ukazuje da ovaj proces i dalje direktno utiče na osnovna prava Albanaca u Preševskoj dolini/jugu Srbije i da ostaje nejasan u pravnom i institucionalnom smislu.

U delu “Zaštita manjina”, izveštaj naglašava da “pripadnici albanske nacionalne manjine nastavljaju da izražavaju zabrinutost u vezi sa načinom na koji policija proverava status prebivališta u Preševskoj dolini/jugu Srbije, što je dovelo do pasivizacije pojedinih adresa”. Komisija traži od srpskih vlasti da javno objasne procedure koje se primenjuju i da obezbede efikasna pravna sredstva za pogođene građane.

Ovaj fenomen se godinama pominje u izveštajima Evropske komisije i u mišljenjima Savetodavnog komiteta Saveta Evrope za Okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina (FCNM). I u petom mišljenju ovog komiteta izražena je zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti, neinformisanja građana i nedostatka mehanizama žalbe koji bi omogućili vraćanje pasiviziranih adresa.

Pasivizacija adresa, koja u praksi znači brisanje prebivališta iz službene evidencije, uskraćuje građanima niz prava – počev od obnove ličnih dokumenata, učešća na izborima, pa sve do pristupa javnim uslugama. Za albansku zajednicu u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, ovaj proces se doživljava kao diskriminatorski i politički motivisan, sa direktnim uticajem na demografsku strukturu regiona.

Izveštaj takođe primećuje da pravni okvir za zaštitu manjina u Srbiji ostaje nepotpun, jer je novi akcioni plan za prava manjina znatno odložen. Komisija traži da Srbija uključi nacionalne manjine u proces konsultacija i da obezbedi nezavisno funkcionisanje nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

Pored pasivizacije, dokument ističe da se Albanci na jugu Srbije i dalje suočavaju sa institucionalnom diskriminacijom, nedovoljnom zastupljenošću u javnoj administraciji i policiji, nedostatkom školskih udžbenika na albanskom jeziku, kao i ograničenjem u korišćenju maternjeg jezika i pristupu verskim uslugama. Komisija takođe beleži da govor mržnje prema nacionalnim manjinama u medijima i od strane javnih zvaničnika ostaje prisutan.

Izveštaj Evropske komisije za 2025. godinu predstavlja jedan od najjasnijih međunarodnih dokumenata koji otvoreno pominje pitanje pasivizacije adresa kao oblik ugrožavanja osnovnih prava Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, tražeći od srpskih vlasti transparentnost, odgovornost i poštovanje standarda Saveta Evrope i Evropske unije.

 

Shpërndaje në: