PASIVIZACIJA ADRESA U PREŠEVU, BUJANOVCU I MEDVEĐE

S jedne strane protivljenja, s druge sprovođenje zakona

Foto: bujanovacke.co.rs

Poslednjih godina u Preševskoj dolini/jug Srbije, odnosno u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa, došlo je do izražaja pojava koja je izazvala zabrinutost kod Albanaca i privukla pažnju međunarodnih organizacija za ljudska prava. Radi se o fenomenu pasivizacije adresa prebivališta.

Pasivizacija, administrativni proces koji uključuje oduzimanje statusa rezidenta pripadnicima Albanske nacionalne manjine, pogodio je hiljade pojedinaca, lišavajući ih prava u Srbiji. Od strane političkih stranaka ovdašnjih Albanaca, ovaj proces ima diskriminatorske i politički motivisane karakteristike, ugrožavajući ne samo osnovna prava pojedinaca, već i političku stabilnost regiona.

Albanci u ovom delu Srbije suočavaju se sa velikim problemom, odnosno procesom pasivizacije adresa. Pasivizacijom adrese građani gube prebivalište u Republici Srbiji, a samim tim i svoja građanska prava, uključujući pravo na pribavljanje nove lične karte ili pasoša, na upis imovine, na pristup zdravstvenoj zaštiti i na kupovinu ili prodaju imovine, da bira ili biti biran i mnoga druga prava. Ovaj proces je čist oblik selektivne primene administrativnih postupaka, koji prema albanskim predstavnicima ima za cilj da smanji broj Albanaca u ovim opštinama.

Albanski aktivisti i političari, poput Šaipa Kamberija, poslanika u Skupštini Srbije, podigli su uzbunu zbog ove pojave. Kamberi je istakao da je pasivizacija jasan oblik etničke diskriminacije koja ima za cilj da naruši demografsku strukturu i smanji političku zastupljenost Albanaca u ovom delu Srbije. On je zatražio reakciju međunarodnih vlasti i izrazio zabrinutost da je pasivizacija adresa od 2012. godine poprimila zastrašujuće razmere i da se pogoršala u narednim godinama. Kamberi je pozvao na potpunu istragu o praksama pasivizacije i na intervenciju međunarodnih institucija, uključujući Evropsku komisiju i Stejt department SAD, kako bi se osiguralo da se ovaj fenomen rešava u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava.

Još jedan kritičan element je nedostatak transparentnosti u procesu pasivizacije i teškoće sa kojima su se Albanci susreli u osporavanju ovih nepravednih odluka. U velikom broju slučajeva građanima nisu jasni razlozi pasivizacije njihovih adresa i zbog toga ne mogu da pokrenu žalbeni postupak u slučaju pasivizacije. Ovaj nedostatak mogućnosti za žalbu, kao i nesposobnost institucija da obezbede pravičan mehanizam za rešavanje ovog procesa, doveli su do toga da se građani osećaju nemoćno i očajno, ostavljajući ih bez pravne zaštite i bez mogućnosti da povrate oduzeta prava.

Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) je istakao da je ovaj proces diskriminatorski i da ima za cilj da pokuša da promeni etničku strukturu i ublaži politički uticaj Albanaca u ovim opštinama. Pasivizacija adresa direktno je uticala na izborne liste, ostavljajući Albancima nemogućnost da ostvare svoje biračko pravo i zaštite svoje političke interese. Prema istraživanjima, stotine albanskih državljana, koji su godinama živeli i radili u ovim opštinama, brisani su sa biračkih spiskova i nisu mogli da učestvuju na izborima, niti su mogli da se popisuju tokom popisa stanovništva u Srbiji 2022. godine.

Ukoliko se ovaj fenomen nastavi ignorisati, pasivizacija bi mogla eskalirati i imati ozbiljne posledice po budućnost Albanaca Preševske doline/juga Srbije. Ovaj proces bi mogao da posluži kao sredstvo za ograničavanje prava Albanaca i povećanje etničke i političke polarizacije u regionu. Albanski aktivisti i političari pozvali su na intervenciju međunarodnih institucija, kao što je Evropski sud za ljudska prava, kako bi se osiguralo da se ova praksa pasivizacije adresa zaustavi i da se oduzeta prava albanskih građana povrate na pravedan i pravičan način.

Advokat Aleksandar Olenik, koji je branio nekoliko pasiviziranih građana, ponudio je drugu perspektivu, ističući da je pasivizacija jasno kršenje ljudskih prava i sredstvo da se utiče na izborne rezultate i ograniči mogućnost učešća Albanaca u političkom životu. On je pozvao da se ovaj proces zaustavi i reši kroz transparentniji i pravedniji pristup koji bi omogućio Albancima da zaštite svoja prava i očuvaju politički integritet regiona.