EKONOMSKA CENA ADMINISTRATIVNIH ODLUKA

Pasivizacija koja košta razvoja

Foto: www.bujanovacke.co.rs

Pasivizacija adresa na jugu Srbije/Preševsku Dolinu ima duboke ekonomske implikacije koje se ne završavaju na administrativnom nivou, već se preliju na gotovo sve aspekte lokalnog razvoja. Iako je reč o postupku formalno-pravnog karaktera, kojim se evidentira da građanin ne živi više na prijavljenoj adresi, posledice su često ekonomske, društvene i političke. U opštinama poput Medveđe, Bujanovca i Preševa, gde je proces pasivizacije posebno izražen, dolazi do stvaranja začaranog kruga između administrativne pasivizacije i ekonomske stagnacije.
Naime, pasivizacijom adresa značajan broj građana biva izbrisan iz zvaničnih evidencija prebivališta. To smanjuje broj formalno registrovanih stanovnika, a upravo se ti statistički pokazatelji koriste kao osnov za raspodelu državnih sredstava, transfera iz budžeta i planiranje lokalnih investicija. Kada se u evidencijama broj stanovnika smanji, automatski opada i obim sredstava koja se izdvajaju za infrastrukturu, škole, zdravstvo i javne usluge. Time se smanjuje fiskalna sposobnost lokalnih samouprava da planiraju razvojne projekte. Drugim rečima, administrativna pasivizacija prerasta u ekonomsku pasivizaciju regiona.
Ekonomske posledice dodatno se produbljuju jer građani čije su adrese pasivizovane gube mogućnost da budu korisnici određenih javnih programa, subvencija i razvojnih fondova. Za većinu nacionalnih i lokalnih konkursa uslov je prijavljeno prebivalište na teritoriji određene opštine. Kada je adresa pasivizovana, lice više ne ispunjava formalne kriterijume, pa gubi pravo na subvencije za poljoprivredu, samozapošljavanje, pomoć za mlade bračne parove ili obnovu seoskih domaćinstava. Na taj način, administrativna odluka neposredno utiče na mogućnost građana da učestvuju u ekonomskom životu zajednice.
Takav proces, kada traje duži niz godina, dovodi do postepenog pražnjenja prostora i opadanja lokalne potrošnje. Trgovina, ugostiteljstvo i male porodične delatnosti beleže pad prometa, što vodi smanjenju zaposlenosti i zatvaranju preduzeća. Kako bi preživeli, mnogi stanovnici se odlučuju na odlazak u inostranstvo, najčešće u zemlje Evropske unije. Tako se administrativna pasivizacija adresa nadovezuje na realnu demografsku i ekonomsku pasivizaciju – broj ljudi koji stvarno živi u tim mestima postaje još manji, a ekonomski ciklus slabi iz godine u godinu.
Važno je naglasiti da su posledice takvog procesa višestruke. Osim što smanjuje broj stanovnika, pasivizacija utiče i na investicione odluke. Investitori i preduzetnici prilikom procene potencijalnog tržišta uzimaju u obzir zvanične statističke podatke, broj stanovnika i ekonomsku aktivnost regiona. Kada su ti podaci veštački smanjeni zbog pasivizacije, region se na tržištu kapitala i investicija pojavljuje kao manje atraktivan i nepouzdan. U tom smislu, pasivizacija adresa ima direktan uticaj na percepciju ekonomskog potencijala juga Srbije, što dodatno produbljuje jaz između razvijenih i nerazvijenih delova zemlje.
Smanjenje ekonomskih aktivnosti i pad broja stanovnika imaju i dugoročne fiskalne posledice. Lokalni budžeti se pune od poreza na imovinu, doprinosa i taksi koje plaćaju fizička i pravna lica. Kada stanovništvo formalno „nestane“ iz evidencija, lokalne samouprave gube izvor prihoda. Time se umanjuje i njihova mogućnost da samostalno finansiraju razvojne projekte i održavaju infrastrukturu. Ovaj proces vodi u začarani krug – manje sredstava, manji razvoj, manje stanovnika, nova pasivizacija. To je strukturalni problem koji prevazilazi puko administrativno pitanje i postaje suštinsko razvojno ograničenje za jug Srbije/Preševsku Dolinu.
Shpërndaje në: