SA SASTANKA MARTINOVIĆ–SINANI

Neslaganja na relaciji Beograd–Preševo oko pasivizacije: Jedna procedura, dva stava

Foto: www.luginalajmi.com

Pasivizacija adresa Albanaca u Srbiji ponovo je bila u centru diskusija i neslaganja između zvaničnika Vlade Srbije i albanskih političara iz Preševa, Bujanovca i Medveđe.

Ovog puta, sporna pitanja razmenjivali su predsednik Koordinacionog tela za Preševo, Bujanovac i Medveđu, Aleksandar Martinović, i predsednica opštine Preševo, Ardita Sinani, tokom zvaničnog sastanka održanog u Preševu.

Sinani je pasivizaciju označila kao jedan od najozbiljnijih problema sa kojima se suočavaju Albanci u Srbiji, posebno u opštini Preševo, gde je veliki broj građana izbrisan iz lokalnih registra usled prakse koja se, prema njenim rečima, sprovodi na diskutabilan i nepravedan način. Ona je zahtevala da se proces odmah obustavi i da nadležni organi preispitaju posledice koje izaziva, uključujući ugrožavanje biračkog prava, nemogućnost dobijanja ličnih dokumenata i ograničen pristup javnim službama u njihovom mestu prebivališta.

Kao odgovor, Aleksandar Martinović je izjavio da proces pasivizacije nije u nadležnosti Koordinacionog tela, već pripada Ministarstvu unutrašnjih poslova. Naveo je da je reč o administrativnoj meri proistekloj iz Zakona o prebivalištu i boravištu građana, koja se primenjuje na čitavoj teritoriji Srbije, ne samo u naseljima sa albanskom većinom. Prema njegovim rečima, adresa prebivališta može se povratiti u regularno stanje kroz proceduru predviđenu zakonom.

Martinovića je pratio vršilac dužnosti direktora Službe Koordinacionog tela, gospodin Nenad Mitrović. Iako državni organi prikazuju ovaj proces kao standardnu primenu zakona, u praksi je on osporavan gotovo isključivo u područjima sa albanskom većinom, što je izazvalo brojne reakcije lokalnih predstavnika, nevladinih organizacija i međunarodnih institucija koje se bave ljudskim pravima.

Prema navodima ovih aktera, pasivizacija se pretvorila u novi oblik tihe administrativne marginalizacije, sa ozbiljnim posledicama po političko predstavljanje i društvenu stabilnost albanske zajednice na jugu Srbije. U nedostatku koordinisanog i transparentnog pristupa državnih institucija, pasivizacija ostaje jedno od najspornijih i najosetljivijih pitanja u odnosima između Albanaca u Preševskoj dolini i centralnih vlasti u Beogradu.