Pasivizacija adresa

u Preševskoj Dolini

Objavljeno istraživanje: „Postkonfliktni proces u Preševu, Bujanovcu i Medveđi: (Ne)integracija albanske nacionalne manjine u Srbiji“

Nedostatak vidljivih rezultata u ekonomskom razvoju i integraciji pripadnika albanske nacionalne manjine u institucije republičkog i regionalnog nivoa dva su najnerealizovanija cilja postkonfliktnog procesa u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa, konstatuje se u publikaciji Odbora za ljudska prava: „Postkonfliktni proces u Preševu, Bujanovcu i Medveđi: (Ne)integracija albanske nacionalne manjine u Srbiji“.

„Postoji visok stepen podzastupljenosti albanske nacionalne manjine u republičkim i regionalnim institucijama, gde čak i dalje postoje državni organi na teritoriji Preševa, Bujanovca i Medveđe koji nemaju nijednog zaposlenog pripadnika albanske nacionalne manjine. A u opštini Medveđa i u pojedinim opštinskim institucijama“, zaključuje se u istraživanju, što takođe ukazuje na negativan trend osporavanja institucionalne multietničnosti na opštinskom nivou.

Objavljeni podaci pokazuju da je zastupljenost pripadnika albanske nacionalne manjine i dalje niska u pravosuđu, dok u lokalnoj policiji postoji regresivni trend, koji bi mogao da preokrene proces bolje zastupljenosti Albanaca, koji je imao početne pozitivne rezultate tokom proces implementacije sporazuma. Konstatujući „sporu dinamiku“ postkonfliktnog procesa „pogoršanu procesom pasivizacije adresa“, istraživanje razmatra napredak, zastoje i glavne poteškoće postkonfliktnog procesa u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, baveći se međunarodnim aktima, ustavom i zakonskim propisima koji se bave pitanjem ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, osnovnih dokumenata posebnih sporazuma za Preševo, Bujanovac i Medveđu i podataka o njihovom (ne)sprovođenju, posebno „Plana od sedam tačaka“ (7PP) ), što je i osnova aktuelnog socijalnog dijaloga između predstavnika Vlade Republike Srbije i Albanske nacionalne manjine.

Prema ovoj publikaciji, postkonfliktni proces u Preševu, Bujanovcu i Medveđi karakteriše napredak u stabilnosti i stagnacija u ekonomskom razvoju i demokratizaciji. „Dok se bezbednosna situacija u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa stabilizovala, gde godinama nije zabeležen nijedan etnički incident; ipak, održivi mir i dalje ostaje izazov za budućnost, s obzirom na nedostatak socio-ekonomskog blagostanja, nastavak ili produbljivanje međuetničke distance, kao i nepoverenje između albanske nacionalne manjine i državnih organa“, navodi se u izveštaju.

Istraživanje daje i podatke o ekonomskom razvoju, koji ostaje ozbiljan problem, jer su Preševo, Bujanovac i Medveđa i dalje opštine sa najnižim stepenom razvijenosti i sa jednom od najnižih prosečnih plata u Srbiji. „Iako je bilo napretka u poboljšanju infrastrukture, čini se da do danas nije bilo relevantnog ekonomskog oporavka od javnih politika fokusiranih na subvencionisanje lokalnih preduzeća, ili od privatizacije“, kaže se u izveštaju.

Sprovođenje, preispitivanje i unapređenje postojećih ustavnih normi i zakonskih odredbi Republike Srbije kojima se garantuju prava nacionalnih manjina; intenziviranje dijaloga između republičke vlade i lokalnih albanskih predstavnika; kao i stvaranje delotvornih mehanizama za sprovođenje posebnih sporazuma Republike Srbije prema opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa; posebno Plan od sedam tačaka (7PP, su neki od iznetih predloga.

Preporučuje se i intenziviranje saradnje Srbije i Albanije, sprovođenje regionalnih i bilateralnih sporazuma, poput onih koji su postignuti u okviru Berlinskog procesa i u Beloj Kući, dijaloga Beograda i Prištine u Briselu, koji pozitivno utiču na prevazilaženje aktuelnih problema u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, kao što je priznavanje univerzitetskih diploma između Kosova i Srbije.

Ova publikacija je omogućena u okviru projekta „Južna Srbija – vladavina prava za sve“, uz podršku Rockefeller Brothers Fund.

Ova digitalna platforma je kreirana od strane Odbora za ljudska prava, u okviru projekta „Aktivizam na pasivizaciji adresa prebivališta“, uz podršku Nacionalnog saveta Albanaca u Srbiji.

Prevođenje platforme na srpski jezik omogućeno je uz podršku The Rockefeller Brothers Fund (RBF), u okviru projektaPassivization: the right to an address for all“, a sprovodi ga Odbor za ljudska prava.

logo-kksh
RAPORTO PASIVIZIMIN
MBYLL FAQEN