IZ ISTRAŽIVANJA YIHR-a O PASIVIZACIJI ADRESA ALBANACA U PREŠEVSKOJ DOLINI

Medveđa kao posebnost

Foto: www.luginalajmi.com

U okviru istraživanja Inicijative mladih za ljudska prava (YHIR) sa sedištem u Beogradu pod nazivom „Pasivizacija adresa prebivališta albanaca u Preševskoj dolini kao diskriminatorna praksa“, regionalnim policijskim upravama u Srbiji upućeni zahtevi za dobijanje informacija od javnog značaja. Ovi zahtevi su imali za cilj da obezbede detaljne podatke o broju pasiviziranih građana, za period od 1. januara 2012. do 1. juna 2023. godine. Pasivizacija adresa, koja je direktno uticala na popis stanovništva i izmene biračkih spiskova, osetljiv je proces za brojne zajednice u Srbiji, posebno u Preševskoj dolini/jugu Srbije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nije dalo podatke o broju pasiviziranih građana na teritoriji opštine Medveđa za 2020, 2021, 2022. godinu, odnosno za period do 1. juna 2023. godine, što ograničava stvaranje tačne i jasne slike o broju građana kojima je pasivizirana adresa prebivališta u ovom regionu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova takođe nije dostavilo kopije donetih rešenja o pasivizaciji adresa, a koja su doneta u policijskim upravama opština Leskovac i Vranje, za navedeni period. Ovo je pokrenulo dodatna pitanja o transparentnosti vlasti i pravilnoj primeni zakona. Pored toga, kada se uporede opštine juga Srbije, gde skoro da nema pripadnika albanske nacionalne manjine, procenat pasivizacije je samo simboličan (u nekim slučajevima i manje od 1% stanovništva), što odražava izrazitu suprotnost sa opštinom Medveđe, gde je za period od 2015-2019 procenat pasivizacije je veoma velik, oko 21,2%.

Istraživanje YIHR-a izražava sumnju da je proces pasivizacije, koji je možda sproveden bez odgovarajućeg nadzora i pune transparentnosti, mogući pokazatelj zloupotrebe Zakona o prebivalištu i boravištu. Ovaj zakon je zamišljen da pomogne u postupku prijave prebivališta I boravišta, ali kada se nelogično sprovodi, može dovesti do neizvesnosti i štetiti pravima građana. Drugi mogući pokazatelj zloupotrebe zakona je nagla i drastična promena na izbornoj listi opštine Medveđa.

Iz razgovora istraživačkog tima sa predstavnicima opština Bujanovac i Preševo konstatovano je da u ove dve opštine promene na izbornim listama nisu bile toliko značajne, naprotiv, ostale su relativno stabilne. Prema nezvaničnom dokumentu koji je istraživačkom timu dostavio anonimni izvor, broj birača na izbornoj listi za lokalne izbore 2015. godine u opštini Medveđa iznosio je 10.456 birača. Na lokalnim izborima 2022. ovaj broj je pao na 6.147 birača, a u poslednjem ažuriranju biračkog spiska, jula 2023., broj birača je bio 6.114. Ovo je drastična promena koja predstavlja pad broja birača za 41,2% za samo 7 godina.

Štaviše, ova pojava je značajna u kontekstu broja birača koji su skinuti sa biračkog spiska. Prema podacima, većina izbrisanih birača, oko 78,2 odsto, dolazi iz sela sa albanskom većinom u opštini Medveđa. Ovo sugeriše da je proces pasivizacije adresa imao direktan uticaj na smanjenje broja birača pripadnika albanske nacionalne manjine.