LOBIRANJE U BERLINU

Kucanje na nemačka vrata zbog pasivizacije adresa u Srbiji

Foto: FB Shaip Kamberi

Delegacija albanskih političara iz Preševa, Bujanovca i Medveđe, u čijem sastavu su bili jedini albanski poslanik u Skupštini Republike Srbije, Šaip Kamberi, predsednik Nacionalnog saveta albanske nacionalne manjine u Srbiji, Enkel Redžepi, i aktivistkinje poreklom iz Preševa i Medveđe koje žive u Nemačkoj, Drita Zimberi i Flora Ferati, realizovala je zvaničnu trodnevnu posetu nemačkoj prestonici Berlinu. Ova inicijativa bila je podržana od strane Vlade Republike Kosovo.

Glavni cilj posete bilo je podizanje međunarodne svesti o položaju Albanaca u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, sa posebnim fokusom na pasivizaciju adresa.

Delegaciju su primili poslanici angažovani u pitanjima Zapadnog Balkana, ljudskih prava i spoljne politike, među kojima su Adis Ahmetović (SPD), Peter Bejer (CDU), Frank Švabe (SPD), Andreas Švarc (SPD) i Knut Abraham (CDU), kao i visoki zvaničnici nemačkog Saveznog ministarstva pravde. Održani su i sastanci u fondacijama Friedrich Ebert Stiftung, Heinrich Böll Stiftung i Konrad Adenauer Stiftung, koje imaju značajnu ulogu u podršci demokratskim inicijativama i pravima manjina u regionu.

Delegacija se takođe sastala sa diplomatama kao što su ambasador Finske u Nemačkoj, Kai Sauer, i ambasadorka Albanije u Berlinu, Aida Sakići-Vandenkastel, kao i sa predstavnicima albanske dijaspore i civilnog društva u Nemačkoj.

Na svim sastancima, predstavnici iz Preševske doline odlučno su istakli pitanje pasivizacije adresa, naglašavajući da se ovaj administrativni proces sprovodi selektivno protiv Albanaca iz Preševa, Bujanovca i Medveđe, sa vidljivim posledicama: isključivanje iz civilnih registara, gubitak biračkog prava, nemogućnost ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i obrazovnih prava, kao i smanjenje političke zastupljenosti. Delegacija je naglasila da ova situacija nije unutrašnje administrativno pitanje, već pojava koja predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava i međunarodnih standarda u tretmanu nacionalnih manjina.

Među konkretnim zahtevima tokom posete, delegacija iz Preševske doline zatražila je sprovođenje međunarodnog, nezavisnog i kredibilnog istraživanja o pasivizaciji adresa u Srbiji, koje bi pomoglo u profesionalnom i preciznom dokumentovanju ove prakse.

Još jedan strateški značajan zahtev bio je uključivanje pitanja Albanaca iz Preševske doline kao posebne teme u dijalogu između Kosova i Srbije, kako bi se ovo pitanje stavilo u okvir dugoročnog političkog rešenja. Delegacija je naglasila da je odlučna da nastavi napore da ovo pitanje ostane u centru međunarodne pažnje, kao hitan problem koji zahteva kontinuirani angažman međunarodnih faktora u cilju obezbeđivanja jednakih prava, bezbednosti i dostojanstva za Albance u Srbiji.