PASIVIZACIJA ADRESA U SRBIJI IZAZIVA ZVANIČNE REAKCIJE IZ BRISELA

EU odgovara Kamberiju: Pasivizacija adresa, pitanje u izveštajima o proširenju za Srbiju

Foto: www.sarkaripariksha.com

Poslanik albanske nacionalne manjine u parlamentu Republike Srbije, Šaip Kamberi, dobio je dva zvanična odgovora od institucija Evropske unije u vezi sa pasivizacijom adresa prebivališta građana, pripadnika Albanske nacionalne manjine  u Srbiji.

Prvi odgovor dolazi od predsednika Evropskog saveta, Antonija Koste, kao reakcija na pismo koje je Kamberi poslao 25. februara 2025. U tom pismu izneo je zabrinutost zbog političkih i društvenih posledica pasivizacije adresa – prakse koja se, po njegovim rečima, koristi za isključivanje Albanaca iz demokratskih i institucionalnih procesa u Srbiji. Zvaničan odgovor, potpisan od strane šefa kabineta predsednika Koste, Pedra Lurtije, poslat je 18. jula 2025. i predstavlja jedno od najjasnijih institucionalnih stavova EU o ovom pitanju. U pismu se naglašava da Evropska unija pažljivo prati tretman nacionalnih manjina u Srbiji i da je pasivizacija adresa već deo analiza i izveštaja o procesu proširenja za Srbiju. EU ponavlja da će nastaviti da traži jasnija objašnjenja od srpskih vlasti u vezi sa načinom provere adrese prebivališta, ističući da ovo pitanje izaziva ozbiljnu zabrinutost na najvišem nivou evropskih struktura.

Drugi odgovor stigao je od komesarke za proširenje Evropske unije, Marte Kos, koja u pismu upućenom Kamberiju potvrđuje da Evropska komisija pažljivo prati tretman osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama u Srbiji, uključujući albansku nacionalnu manjinu. Podseća da je Srbija, u okviru Poglavlja 23 pregovora za članstvo u EU, obavezna da poštuje i primenjuje međunarodne standarde za prava manjina. Što se tiče konkretnog pitanja pasivizacije adresa, Kos navodi da se poslednji izveštaj iz Paketa proširenja za 2024. godinu bavi ovim kao ozbiljnim problemom, pozivajući srpske vlasti da jasno objasne javnosti način na koji se vrši provera adrese prebivališta, kao i da li je jug Srbije posebno na meti.

Šaip Kamberi ocenjuje dvostruku reakciju iz Brisela kao važan korak ka institucionalnoj internacionalizaciji ovog problema. On ističe da pasivizacija adresa ima ozbiljne političke, socijalne i ljudske posledice, te zahteva međunarodnu nezavisnu istragu kako bi se rasvetlile razmere ove pojave koja direktno utiče na političku zastupljenost, imovinska prava, pristup uslugama i slobodu kretanja građana albanske zajednice.