KADA SE VLADA KOSOVA OBRAĆA BRISELU ZA ALBANCE U SRBIJI

Kurti i pokušaj “evropeizacije” istrage pasivizacije

Foto: www.portalb.mk

4. februara 2025. godine, Kancelarija Premijera Republike Kosova uputila je zvanično pismo Visokoj predstavnici Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost, gđi Kaji Kalas, u vezi sa Albancima iz Preševske doline. Pismo, koje je potpisao premijer Aljbin Kurti, fokusiralo se prvenstveno na pasivizaciju adresa, koju Vlada Kosova smatra novim, administrativnim oblikom sistemske diskriminacije protiv albanske zajednice na jugu Srbije.

U ovom zvaničnom obraćanju, premijer Aljbin Kurti naglasio je da se pasivizacija adresa pretvorila u mehanizam koji je direktno uticao na građansko isključivanje hiljada Albanaca. Prema podacima navedenim u pismu, do 2021. godine, više od 6.200 albanskih građana izbrisano je iz civilnih registara, većina bez prethodnog upozorenja i bez pravne zaštite. Samo u opštini Medveđa registrovano je oko 4.000 takvih slučajeva.

Pismo je takođe ukazivalo na zabrinutost u vezi sa ekonomskim i institucionalnim isključivanjem albanske zajednice u Dolini. Spominje se visok stepen nezaposlenosti, nedostatak zastupljenosti u administraciji i pravosudnom sistemu, kao i kontinuirane prepreke u priznavanju diploma stečenih na Kosovu, što je uticalo na odlazak mladih iz regiona i gubitak stručnih kapaciteta. Premijer Kurti je naglasio da su Albanci iz Doline već 18 generacija uskraćeni za mogućnost da svojim znanjem i zanimanjima doprinesu zajednici.

U pismu se takođe ističe činjenica da zabrana korišćenja nacionalnih simbola i zabrana kulturnih aktivnosti u određenim slučajevima, predstavlja kršenje prava na izra]avanje identiteta i kulture, zagarantovanih kako lokalnim ustavom, tako i međunarodnim konvencijama o zaštiti prava nacionalnih manjina.

Premijer Kosova zaključio je pismo pozivom Evropskoj uniji da preduzme konkretne korake u istrazi ove prakse i da od Srbije zatraži usklađenost sa međunarodnim standardima ljudskih prava.