JAVNI IZVRŠITELJI I PROBLEM PASIVIZACIJE ADRESE

Pasivizacija koja otežava izvršne postupke

Foto: www.blic.rs

Pasivizacija adrese stvara značajne administrativne probleme i za javne izvršitelje, koji imaju ključnu ulogu u sprovođenju presuda i naplati dugova u Srbiji. Ovi problemi nastaju kada izvršitelji ne mogu da pronađu građane na njihovoj zvaničnoj adresi zbog toga što je ta adresa pasivizovana, odnosno izbrisana iz registra prebivališta.

Kako javni izvršitelji funkcionišu?

Javni izvršitelji su pravni stručnjaci koji su ovlašćeni da sprovedu izvršenje sudskih odluka i naplate dugova. To uključuje oduzimanje imovine, zadržavanje prihoda, pa čak i blokadu bankovnih računa, u skladu sa presudama ili ugovorima.

Za sprovođenje tih postupaka, izvršitelji moraju da obezbede adresu na kojoj će građaninu uručiti sudske odluke, obaveštenja i druge dokumente koji su ključni za pravni proces. Uobičajeni postupak podrazumeva da se građanin obavesti o izvršenju na njegovoj prijavljenoj adresi.

Kako pasivizacija adrese komplikuje izvršenje?

Kada osoba nije pronađena na adresi zbog pasivizacije, javni izvršitelji suočavaju se sa sledećim problemima:

  1. Nemogućnost dostave obaveštenja
    Pasivizacija adrese znači da zvanična adresa prebivališta više nije u upotrebi. Ako izvršitelj nije u mogućnosti da uručuje obaveštenja ili pozive na tu adresu, postupak može biti odložen, a pravna zaštita građana postaje nesigurna. To stvara i administrativni haos, jer sudski postupci i izvršenja mogu biti obustavljeni dok se ne pronađe nova adresa.
  2. Odlaganje postupaka
    Zakon o izvršenju i obezbeđenju predviđa da izvršitelj mora obaviti dostavu na adresu koja je prijavljena u registru. Kada adresa nije aktivna, izvršitelj mora da preduzme alternativne korake da bi pronašao osobu, što uključuje dodatne troškove i produžava vreme izvršenja.
  3. Izvršenje na nepoznatoj ili netačnoj adresi
    U situacijama kada adresa nije ažurirana ili je pasivizovana, izvršitelj je primoran da koristi druge informacije, kao što su adrese rođaka, komšija, ili prethodne adrese na kojima je osoba boravila. Ovo može rezultirati da izvršenje bude sprovedeno na pogrešnoj adresi, čime se dodatno usložnjava pravni postupak.
  4. Povećanje broja povreda prava
    Pasivizacija adrese može dovesti do toga da građani nisu u mogućnosti da blagovremeno reše svoje dugove ili da im se izvrše druge obaveze (kao što su alimentacija, porezi, itd.) jer ne mogu da budu obavešteni o postupcima ili se ne mogu odbraniti od nepravilnosti. Ovo može narušiti pravo na pravično suđenje i dovesti do nepoštovanja zakonskih prava građana.

Šta javni izvršitelji mogu da urade?

Javni izvršitelji imaju nekoliko opcija kada se suoče sa pasivizacijom adrese, iako su te opcije često komplikovane:

  1. Istraživanje drugih izvora informacija
    Ako izvršitelj sazna da adresa nije tačna, može pokušati da kontaktira finansijske institucije, poslodavce ili druge organe vlasti koji mogu imati ažurirane informacije o boravištu dužnika. Na primer, banka ili porezna uprava mogu imati podatke o novoj adresi ili načinu života dotične osobe.
  2. Korišćenje drugih zakonskih sredstava
    U nekim slučajevima, izvršitelji mogu koristiti alternativne metode za lociranje dužnika, kao što su obaveštavanje kroz javne oglase ili obavestenja na oglasnim tablama u opštinama, mada su ovi koraci komplikovani i vremenski produženi.
  3. Saradnja sa MUP-om
    Iako javni izvršitelji nemaju direktan pristup MUP-ovoj bazi podataka, oni mogu zatražiti pomoć od Ministarstva unutrašnjih poslova kako bi proverili stanje prebivališta dužnika i dobili ažurirane podatke. Međutim, ovakav postupak zahteva administrativnu složenost i može potrajati.
  4. Pravdanje kašnjenja i produženje rokova
    Ako izvršitelj nije u mogućnosti da izvrši dostavu ili sprovede postupak, postoji mogućnost da sud odobri produženi rok za izvršenje, ali to može značiti dodatne troškove za strane uključene u postupak (društva, firme, pa i dužnika).

Prava građana i mogućnosti zaštite

Građani koji se suočavaju sa pasivizacijom adrese, a ujedno i sa pravnim postupcima od strane izvršitelja, mogu se zaštititi pravnim putem:

  • Prijava nove adrese: Građanin je obavezan da u roku od osam dana prijavi promenu prebivališta MUP-u, čime se sprečava pasivizacija. Ukoliko je adresa pasivizovana, građanin može podneti žalbu ili zahtev za reaktivaciju.
  • Žalba na postupke izvršenja: Ako dođe do problema u postupku izvršenja, građani mogu podneti žalbu na rad izvršitelja ili tražiti obustavu izvršenja dok ne bude rešeno pitanje adrese.
  • Konsultacije sa advokatima: Građani koji su suočeni sa pasivizacijom adrese, a koji se nalaze u procesu izvršenja, trebalo bi da se konsultuju sa pravnicima i stručnjacima koji mogu pomoći u vođenju žalbenog postupka i zaštiti njihovih prava.

Pasivizacija adresa stvara ozbiljne administrativne i pravne prepreke, kako za građane, tako i za javne izvršitelje. Zbog nemogućnosti dostave i izvršenja presuda, procesi se produžavaju, a građani često gube svoja osnovna prava. Uvođenje jasnijeg sistema za ažuriranje podataka o boravištu i efikasnija saradnja između različitih državnih institucija mogu značajno olakšati situaciju, ali dok to ne bude postignuto, građani bi trebalo da budu što informisaniji o svojim pravima i obavezama.