PASIVIZACIJA ADRESA IZVAN SRBIJU

Slično, a različito

Foto: www.greekcitytimes.com

Na jugu Srbije, problem “pasivizacije adresa” dobija političku dimenziju. Ova praksa, koja podrazumeva uklanjanje građana iz evidencije prebivališta pod izgovorom da ne ispunjavaju zakonske uslove za boravak na prijavljenoj adresi, često se koristi za ograničavanje njihovih prava, uključujući biračko pravo. Posebno je izražena u regionima s većinskim ili značajnim etničkim manjinama, poput Albanaca i Roma, gde se pasivizacija percipira kao alat političkog pritiska i manipulisanja biračkim spiskovima.

Slični problemi u zemljama regiona

Fenomen lažnog prijavljivanja ili pasivizacije adresa nije karakterističan samo za Srbiju, već je prisutan i u zemljama regiona. Međutim, razlozi za ovakvu praksu i način na koji se ona rešava variraju.

* Bosna i Hercegovina

U Bosni i Hercegovini, građani iz manjih opština često prijavljuju prebivalište u većim gradovima poput Sarajeva kako bi ostvarili pravo na bolje javne usluge, poput zdravstvene zaštite ili obrazovanja. Prema Zakonu o prebivalištu, lažno prijavljivanje se tretira kao prekršaj, sa kaznama od 30 do 300 KM. Ipak, provere su sporadične, što omogućava zloupotrebe.

* Hrvatska

U Hrvatskoj, lažno prijavljivanje prebivališta je često povezano s ostvarivanjem socijalnih beneficija. Građani se prijavljuju na adresama na kojima ne žive kako bi ostvarili pravo na povlastice, poput besplatnog školovanja ili jeftinijeg prevoza. Prema Zakonu o prebivalištu, policija ima pravo da proveri stvarno prebivalište i u slučaju zloupotrebe izrekne kazne od 500 do 5.000 kuna. Uprkos tome, kontrola nije uvek efikasna.

* Severna Makedonija

U Severnoj Makedoniji, lažno prijavljivanje prebivališta često je povezano s izborima, jer se prijave koriste za manipulisanje biračkim spiskovima. Zbog toga se tokom izborne godine povećava pažnja na ovu praksu, a lokalne vlasti sprovode terenske kontrole.

Regulativa u zemljama Evropske unije

Iako u zemljama Evropske unije fiktivna prijava prebivališta postoji, uglavnom je motivisana ekonomskim interesima, dok politička zloupotreba nije široko rasprostranjena zbog strožijih zakonskih i administrativnih okvira.

* Nemačka

U Nemačkoj, lažna prijava prebivališta može rezultirati kaznama do 1.000 evra. Sistem je digitalizovan, a podaci o prebivalištu su povezani s poreskim i zdravstvenim evidencijama, što otežava zloupotrebe.

* Francuska

U Francuskoj, lažna prijava prebivališta tretira se kao administrativni prekršaj, uz visoke kazne. Kontrola prebivališta sprovodi se kroz saradnju različitih javnih službi, što značajno smanjuje mogućnost manipulacija.

* Švedska

U Švedskoj, prebivalište je strogo povezano s ličnim identifikacionim brojem, čime je svaki oblik lažnog prijavljivanja praktično nemoguć. Kazne za zloupotrebu su visoke, a sistem je u potpunosti digitalizovan.

Evropski standardi i biračko pravo

Evropska unija nema jedinstveni zakon koji reguliše prebivalište, ali smernice o slobodi kretanja i pravima građana zahtevaju od država članica da osiguraju transparentnost i spreče zloupotrebe. Zemlje članice moraju omogućiti svim građanima da glasaju, bez obzira na prebivalište, putem pošte ili diplomatskih predstavništava.

Politička pasivizacija adresa na jugu Srbije osvetljava širi problem administrativnih zloupotreba koje mogu ugroziti osnovna građanska prava. Iako slični problemi postoje u regionu i Evropskoj uniji, Srbija bi mogla da nauči iz primera zemalja EU, gde digitalizacija i stroža kontrola prebivališta značajno smanjuju mogućnosti za zloupotrebe. Reforma sistema upravljanja prebivalištima, uz povećanje transparentnosti i kontrole, ključna je za zaštitu prava građana i izgradnju poverenja u institucije.